Loading...

Image Alt
Drama

Plavi cvijet

Plavi cvijet je film o ženi, majci i kćerki, a u njegovom je središtu sredovečna Mirjana, službenica u zagrebačkoj fabrici konca. Na dan proslave 20. godišnjice rada, Mirjanini susreti i razgovori s bližnjima osvetljavaju delove njenog života: onaj iza nje, onaj koji vodi i onaj koji joj tek predstoji. Plavi cvijet govori o porodici, ljubi, sebičnosti i samoći i izaziva emocionalne asocijacije i podstiče nas da dugo pogledamo sebe.

Reditelj: Zrinko Ogresta
Scenarista: Ivor Martinić i Zrinko Ogresta
Producent: Ivan Maloča
Koproducent: Lazar Ristovski
Izvršni producent: Maja Vukić
Direktor fotografije: Branko Linta
Montažer: Tomislav Pavlić
Kompozitori: Dino Osmanagić i Kristijan Koščica
Kostimograf: Katarina Zaninović
Scenograf: Maja Merlić
Zvuk: Zoran Maksimović, Ivan Zelić, Martin Semenčić
Majstor maske: Slavica Šnur
Produkcija: Interfilm
Koprodukcija:  Zillion film

Uloge:

Vanja Ćirić, Anja Šovagović, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić

O filmu

Plavi cvijet, koji je sredinom aprila doživeo svetsku premijeru u glavnom programu 43. Moskovskog međunarodnog filmskog festivala na kojem ga je publika proglasila trećim najboljim ostvarenjem festivala, takođe nominovan za međunarodnu filmsku nagradu ‘East-West Golden Arch’, snimljen je u produkciji Interfilma iz Zagreba, te koprodukciji Zillion filma i Hrvatske radiotelevizije, a uz podršku HAVC-a i FCS-a.

Festivali i nagrade

68. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 2021 – Nagradu za najbolji film u Hrvatskom programu po oceni žirija kritike
68. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 2021 – Veliku zlatnu arenu za najbolji film
68. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 2021 – Zlatnu arenu za režiju za Zrinka Ogrestu
68. PULSKI FILMSKI FESTIVAL 2021 – Zlatnu arenu za najbolju glavnu žensku ulogu zaVanju Ćirić za ulogu Mirjane
Srpska premijera na 28. Festivalu evropskog filma Palić
Svetska premijera na 43. Moskovskom internacionalnom filmskom festivalu 2021 – Rusija

REDITELJ

Zrinko Ogresta
/reditelj/

 

Zrinko Ogresta (1958.) je hrvatski scenarista i filmski reditelj, profesor filmske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i član Evropske filmske akademije u Berlinu. Hvaljen zbog snažnog vizuelnog stila, dobro artikulisanog mizanscena i inovativnog pripovedanja, njegovi filmovi se fokusiraju na strepnje koje vrebaju iza dobro kultivisane buržoaske fasade likova, koristeći njihove emocionalne i psihološke lomove kako bi osvetlili komplekse koji proganjaju društvo uopšte, dok suptilno analiziraju društvene i političke snage koje stoje iza njega.

Ogrestini filmovi prikazani su i nagrađivani na renomiranim međunarodnim i lokalnim festivalima (Berlin, Venecija, Karlove Vari, London, Montpeljer, Denver, Milano, Pula…). Neke od najznačajnijih nagrada su nominacija za Evropsku filmsku nagradu u kategoriji najboljeg mladog reditelja za film „Fragmenti“, Pri Italija za film „Isprani“, Posebna nagrada žirija na festivalu u Karlovim Varima za film „Tu“, i Specijalna nagrada na Berlinalu za film „S one strane“.

Filmovi: 2021 – “Plavi cvijet”, 2016 – “S one strane”, 2013 – “Projekcije”, 2008 – “Iza stakla”, 2003 – “Tu”, 1999 – “Crvena prašina”, 1995 – “Isprani”

Press

26/07/2021

Srpska manjinska koprodukcija „Plavi cvijet“ Zrinka Ogreste pobednik 68. Pulskog filmskog festivala

 

Film Zrinka Ogreste „Plavi cvijet“ Zrinka Ogreste osvojio je najviše značajnih nagrada na prethodnog vikenda okončanom 68. Pulskom filmskom festivalu. Reč je, podsećamo, o manjinskoj srpskoj koprodukciji čiji je nastanak podržao i Filmski centar Srbije. Ovaj film je nedavno imao i srpsku premijeru – u Glavnom takmičarskom programu 28. Festivala evropskog filma na Paliću.

U Puli je Plavi cvijet poneo sledeća festivalska odličja: Nagradu za najbolji film u Hrvatskom programu po oceni žirija kritike, Veliku zlatnu arenu za najbolji film,  Zlatnu arenu za režiju za Zrinka Ogrestu, Zlatnu arenu za najbolju glavnu žensku ulogu za Vanju Ćirić za ulogu Mirjane. Osim toga, ovo ostvarenje je drugoplasirano po glasovima publike u Puli, sa prosečnom ocenom od 4,42. 

”Još”

Film Plavi cvijet film je o ženi, majci i kćeri, a u njegovom je središtu sredovečna Mirjana, službenica u zagrebačkoj fabrici konca. Na dan proslave 20. godišnjice rada, Mirjanini susreti i razgovori s bližnjima osvetljavaju delove njenog života: onaj iza nje, onaj koji vodi i onaj koji joj tek predstoji.

Scenarista filma je Ivor Martinić uz saradnju reditelja Ogreste, a u filmu glume Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić i drugi. Producent filma je Ivan Maloča, direktor fotografije Branko Linta, montažer Tomislav Pavlic, a autori muzike Dino Osmanagić i Kristijan Koščica.

Plavi cvijet, koji je sredinom aprila doživeo svetsku premijeru u glavnom programu 43. Moskovskog međunarodnog filmskog festivala na kojem ga je publika proglasila trećim najboljim ostvarenjem festivala, a pre nekoliko dana nominovan je za međunarodnu filmsku nagradu ‘East-West Golden Arch’‘, snimljen je u produkciji Interfilma iz Zagreba, te koprodukciji Zillion filma iz Beograda i Hrvatske radiotelevizije, a uz podršku HAVC-a i FCS-a.

”Zatvori”

Zoran Janković

Izvor: FILMSKI CENTAR SRBIJE

26/07/2021

Hrvatski reditelj: U uobičajenom ponašanju ljudi krije se more toga intrigantnog

 

Film „Plavi cvijet“ hrvatskog reditelja Zrinka Ogreste dobitnik je Velike zlatne arene za najbolji film 68. Pulskog filmskog festivala.

Ogresta je osvojio Arenu i za režiju, a Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu dobila je Vanja Ćirić protagonistkinja njegovog filma.

Ostvarenje „Plavi cvijet“ je imalo regionalnu premijeru i na 28. Festivalu evropskog filma Palić.

Ovde je mnoge film ganuo, filmski znalci su primetili da u njemu vide elemente Čehova, komentarisalo se i to što je koproducent ovog ostvarenja Lazar Ristovski, a kako je scenario za „Plavi cvijet“ napisao Ivor Matanić, autor „Drame o Mirjani i ovima oko nje“ i iz te vizure se pričalo o ovom filmu.

Glavna junakinja „Plavog cvijeta“ je Mirjana, službenica u zagrebačkoj fabrici konca. Na dan skromne svečanosti na kojoj će primiti priznanje za 20 godina godina rada, Mirjanini susreti i razgovori s bližnjima osvetljavaju delove njenog života, koji je iza nje, onog koji vodi i života koji joj predstoji.

”Još”

Film emotivno lako uvlači gledaoca u sebe i na dubinski način preispituje odnos između majke i ćerke. Tri noseće ženske uloge maestralno su odigrale Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot i Tea Harčević.

*Kako ste doživeli premijeru vašeg filma na Paliću zajedno sa publikom, pratite li njihove reakcije i da li vam je to važno?

– U prilikama kad zajedno s publikom gledam svoj film osluškujem tišine u publici za vrijeme scena za koje mislim da zaslužuju potpunu tišinu u dvorani. To sam doživio i za vrijeme projekcije na Paliću i to me je ispunilo mirom. Ta tišina u dvorani puno govori, kad nema komešanja, kad su gledatelji prikovani za sjedala i u punoj usredotočenosti na film.

*Rekli ste da ste s ovim filmom želeli da se odmaknete od angažovanih tema o pandemiji, izbeglicama i tako dalje. Zbog čega se iskonske teme koje se tiču porodice ne doživljavaju kao angažovane, zašto ste vi imali dilemu da ćete možda delovati manje provokativno ako se bavite onim što svakom predstavlja utočište, u kakvom društvu živimo ako imamo strah od pitanja koja nas se najviše tiču?

– Iskonske teme o kakvima govorite a koje su vezane uz obitelj, mogu biti „angažirane“ i danas ali mi se čini ipak teško a da se ne posegne za općim mjestima kakva strše s naslovnica većine medija, na primjer nasilja u obitelji, zlostavljanja žena, djece, homoseksualnih pojedinaca u obitelji i slično. Zadnji sam koji bih dezavuirao i omalovažio takve probleme, ali su oni jednostavno postali profani mainstream po kojemu jašu i oni koji trebaju i oni koji ne trebaju. Jednostavno, to je danas „in“, nose se takve teme, a populističko-senzacionalistički način na koji im se pristupa samo odmaže u ozbiljnom sagledavanju takvih problema. Čini mi se, naime, da se danas pokušava biti umjetnički intrigantan samo ako se baviš ozbiljnim iščašenjima u ljudima. Ja sam se nastojao vratiti onom uobičajenom, većini od nas bliskom obrascu ponašanja većine ljudi koje krije more toga intrigantnog, uzbudljivog, tužnog, bolnog, smiješnog i lijepog, a što sve danas nerijetko biva gurnuto pod tepih u najezdi brojnih oblika iščašenih ponašanja.

*U fokusu ovog filma su Mirjana, njena majka i ćerka. Veoma ubedljivo ste dočarali dinamiku odnosa između tri žene različitih generacija i moraću da vam postavim isto pitanje kao i reditelju Kristijanu Pecoldu, da li možda kroz ženske likove lakše govorite o svojim emocijama i stavovima o svetu?

– Lako moguće. Kao muškarac nedvojbeno u sebi prepoznajem i onu tzv. žensku stranu, naglašeno senzibilnu i ne libim se pustiti joj da se stvaralački maksimalno izrazi i razigra.

*Retko kada u filmovima sa ovih prostora možemo da vidimo motiv konkurencije između žena različitih generacija iz iste porodice kao u ovom. Zašto vam je bilo važno da o tome progovorite?

– Riječ je o vrlo čestom obrascu ponašanja među ženama u istoj obitelji koji mi je psihološki zanimljiv i umjetnički poticajan. Baveći se time nastojim doseći katarzu tih likova, ali i potaknuti katarzu u svih onih koji to putem moga filma gledaju. Za mene u svakom slučaju uzbudljiv umjetnički ciklus.

*Tri noseća ženska lika u ovom filmu stalno zvocaju i vazda zaborave nešto što bi trebale reći uz konstataciju da to verovatno onda i nije važno. Šta nam to stalno promiče u užurbanoj svakodnevici i da li je stvarno nebitno ako smo zaboravili?

– Nedvojbeno je da je upravo to što nam stalno promiče, a što nerijetko znamo okarakterizirati kao manje važno, zapravo ono najvažnije, ključno za naše odnose s najbližima. To su trenuci u kojima bismo trebali na trenutak stati na loptu u svojim životima, okrenuti se prema svojim najbližima, pogledati ih u oči i pokazati im koliko ih volimo, koliko su nam važni. Možda mislimo kako to svaki dan potvrđujemo svojom brigom i odricanjima za najbliže, ali jednako je važan upravo taj emotivni, izravan trenutak kad je čista emocija lišena svega pragmatičnoga jedini sadržaj koji razmjenjujemo s najbližim.

*Mirjana nosi plavu haljinu na proslavi dvadesetogodišnjice rada i dobija plavi cvet… Zašto ste odlučili da po njemu nazovete film?

– Nastojao sam da naslov donese nešto poetično i lijepo, a da istovremeno ne bude označen osobitom simbolikom, jednostavno da prirodno iznikne iz tkiva filma.

*Koproducent filma je naš poznati glumac Lazar Ristovski koji je podržao aktuelnog predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Jeste li to znali, razmišljate li o tome kada birate saradnike?

– Da, znao sam. Kad su politička stajališta u pitanju svatko od nas radi vlastite izbore i za njih ima vlastite razloge. Htjeli smo demokraciju i imamo je, barem je mi u Hrvatskoj živimo u popriličnoj mjeri. Ako dopustimo da nam nečiji osobni politički izbor kreira odnos prema toj osobi to onda više govori o nama samima nego o toj osobi. Svjedoči o našoj skučenosti, nesposobnosti prihvaćanja onoga što pojam demokracije i slobodnog mišljenja uopće predstavlja.

*Vaša izjava „Kad god ste u dilemi, poslušajte što je govorio predsjednik Tuđman“ je mnoge zbunila. Da li ste kad ste to rekli mislili na politički pragmatizam ili se slažete s celom ideologijom Franje Tuđmana?

– Kad govorite o ideologiji Franje Tuđmana, lako bismo mogli upasti u različito tumačenje i razumijevanje te složenice. Nedvojbeno je da je mi u Hrvatskoj, ili barem veliki dio nas u Hrvatskoj, shvaća i razumije drugačije od većine ljudi u Srbiji. Za mene ona predstavlja državnu samostalnost, potpunu ravnopravnost sviju neovisno o bilo kojoj odrednici, nacionalnoj, rasnoj, klasnoj, rodnoj, otvorenost prema susjedima i zreo i čist odnos prema vlastitoj povijesti, prema svemu svijetlom u njoj, ali i prema svakoj mrlji iz te povijesti.

„Za mene je beskrajno važno da znam tko sam, ali i da drugi to znaju“

* Koliko je u Hrvatskoj važno kojoj političkoj struji pripadaju umetnici?

– Politički afiniteti pojedinih stvaralaca u Hrvatskoj ni po čemu ne utječu na njihovu mogućnost rada ili dostupnost javnog financiranja njihovih djela. Područje filma za to je najbolji primjer, filmove stvaraju autori svih mogućih političkih opredjeljenja. Za punu procjenu neke osobe za mene postoji isključivo, ponavljam,isključivo i samo jedan kriterij – je li zrela ili nije. Da bi netko bio zreo morao bi bezuvjetno biti sposoban ući u tuđe cipele. Baš poput redatelja koji određen sadržaj mora moći doživjeti i percipirati iz pozicije svakog od likova u svom filmu, tako i zrela osoba mora nastojati situacije, događaje, pa i ljude vidjeti i doživjeti i iz njihovih pozicija. Jedino se tako stvaraju mostovi prema drugima i drugačijima. I onda kad se naši svjetonazori, politička i druga stajališta razlikuju od onih u drugih. Za mene je beskrajno važno da znam tko sam, ali i da drugi to znaju. Čini mi se kako je upravo ta činjenica jedna od ključnih u mom dugom i rijetko lijepom suodnosu s brojnim srpskim kolegama, ali prijateljima i prijateljicama iz Srbije.

”Zatvori”

Aleksandra Ćuk

Izvor: DANAS

21/07/2021

PORODICA VAŽNA TEMA: Reditelj Zrinko Ogresta o “Plavom cvijetu”, prikazanom na Palićkom festivalu

 

PRIČA o tri generacije žena u jednoj porodici koje, svaka na svoj način, nose teret svog doba, koju je doneo film “Plavi cvijet” hrvatskog reditelja Zrinka Ogreste, publiku 28. Festivala evropskog filma na Paliću nije ostavila ravnodušnim.

Ovo ostvarenje hrvatsko-srpske koprodukcije, sa Vanjom Ćirić u glavnoj ulozi, prikazano je u okviru Glavnog takmičarskog programa.

– Hrvatski režiseri imaju određeno mišljenje, da ne kažem predrasudu kada se radi o festivalima u okruženju. A kada je reč o Palićkom festivalu, nedvosmisleno vlada mišljenje da kad ste pozvani na Palić, onda vaš film nešto vredi – smatra Zrinko Ogresta, koji je publici predstavio ono što je svima blisko, a to su ljubav i porodica.

”Još”

– Ono što je poveznica sa ostalim mojim filmovima je moja preokupacija ženskim likovima. U ovom vremenu u kome živimo, koje je prepuno velikih tema i problema kao što su pandemija, međunacionalni sukobi, izbeglice, meni se učinilo da bi trebalo da se pozabavim suštinskim problemima koji zapravo muče svakog od nas pojedinačno. To su teme poput porodice i ljubavi. Takve teme nam ponekad i promiču jer su autori zatrpani velikim sadržajima.

To su, kako bi kritičari rekli, jednostavne teme koje su vrlo komplikovane.

– Kroz taj teret se prelama sva silina ženskih odnosa – dodaje autor.

– Ulazeći u ovaj film strahovao sam da li ću ovom temom biti nezanimljiv, neprovokativan i konzervativan. Reakcije publike i pozivi na festivale dokaz su da je moj strah bio neosnovan.

U Glavnom programu Festivala večeras će biti prikazani filmovi “Gripa Petrovljevih” Kirila Serebrenikova i “Kopilot” Ane Zohre Berašed. U bioskopu “Abazija” biće specijalna projekcija filma “Sedam hiljada duša” Sanjina Mirića o stradanju srpskih i ruskih vojnika u austrougraskim logorima na prostoru današnje Češke.

”Zatvori”

IZVOR: NOVOSTI

04/07/2021

PRESTIŽNO PRIZNANJE

 

Ogrestin film ‘Plavi cvijet‘ nominovan za međunarodnu filmsku nagradu East – West Golden Arch

Film “Plavi cvijet” reditelja Zrinka Ogreste nominovan je za međunarodnu filmsku nagradu “East – West. Golden Arch”.

Reč je o nagradi, podsećaju iz produkcijske kuće Interfilm, koja se dodeljuje najboljim filmskim ostvarenjima sa prostora Evroazije, najvećeg kopnenog prostora na planeti, i koji uključuje izabrane filmove iz 33 zemlje. “Područje Evroazije zadržava odlike svog istorijskog mentaliteta i one eksplozivne energije koja se rađa na spoju tradicija i kultura. To je geneza neverovatnih umetničkih dostignuća i otkrića.”

Filmska nagrada “East-West. Golden Arch“ nastoji podstaći i promovisati ova otkrića, skrenuti pažnju na uverljive umetničke procese koji se ovde odvijaju i koji su često u senci komercijalnijih, pretežno na engleskom jeziku. Želimo da se čuje svaki različit i autentičan glas koji dolazi sa ove teritorije“, stoji u opisu ove nagrade.

”Još”

Film “Plavi cvijet” uvršten je na listu od 38 najboljih dugometražnih igranih filmova iz tog područja među kojima će žiri, sastavljen od 24 ugledna filmska kritičara i kritičarki iz celoga sveta birati najbolje u nekoliko kategorija, od najboljeg filma, režije, scenarija, glavne ženske i muške uloge itd. Svečana dodela nagrade održaće u Moskvi u novembru ove godine.

Film “Plavi cvijet” nastao je u produkciji Inter filma iz Zagreba, Zillion filma iz Beograda i Hrvatske radiotelevizije. Svetsku premijeru imao je u aprilu ove godine u sklopu glavnog programa 43. Moskovskog međunarodnog filmskog festivala. Hrvatsku premijeru doživeće 20. jula ove godine na 68. Pulskom filmskom festivalu.

”Zatvori”

Izvor: JUTARNJI.HR

27/04/2021

U Moskvi održana svetska premijera manjinske srpske koprodukcije „Plavi cvijet“ Zrinka Ogreste

 

U nedelju, 26. aprila, u glavnom programu 43. Moskovskog filmskog festivala održana je svečana svetska premijera manjinske srpske koprodukcije – novog filma Zrinka Ogreste Plavi cvijet, snimljenog u produkciji Interfilma iz Zagreba i koprodukciji Zillion filma iz Beograda. Kako javljaju iz produkcije ovog ostvarenja, prve kritike već su izašle i odjeci filma prikazanog u glavnoj festivalskoj dvorani s preko 1500 mesta su izvrsni. Film je izuzetno dobro prihvatila i publika i trenutno je s ocenom 4.49 vodeći film prema glasovima publike.

Moskovski Komsomoleti (Svetlana Khokhryakova) film Zrinka Ogreste ocenjuju jednim od najboljih u dosadašnjem delu programa, kao delo koje doseže univerzalni nivo i dovodi do razumevanja glavnih istina. Ističu kako filmski autori s prostora bivše Jugoslavije uspevaju u takvim filmovima o „jednostavnim stvarima“, te kako znaju suptilno i duboko istražiti temeljne ljudske istine.

”Još”

InterMedia (Denis Stupnikov) ističe kako je očaravajuće opipljivo otuđenje koje postoji između heroina (Vanja Ćirić i Anja Šovagović Despot u glavnim ulogama), iako se čini da za to ne postoje formalni razlozi. Istovremeno je osigurana katarza i glavni cilj, izražen u izvrsnoj frazi u finalu filma.

Livejournal u dva odvojena teksta podvlači kako je odnos majke i ćerke prikazan dijalozima koji govore toliko puno, ali nikad nema mesta za nešto „nevažno“ što svako zaboravi da kaže drugome. Simbol neizrečenih reči je reka, metafora samoga života, koja teče vrlo blizu kuće, ali uz obale kojima junakinje nikada ne hodaju. Upravo je „nevažno“ ono najvažnije što bi bliski ljudi barem ponekad trebalo da kažu ili učine jedno drugome – ljubav.

U drugom tekstu ističe se kako je reč o delu koje govori o nekoliko dana u životu žena tri generacije – klasičan evropski film kakav volimo. Nešto poput najboljih primera sovjetske kinematografije… Predivan ženski portret u izvođenju Vanje Ćirić.

”Zatvori”

Zoran Janković

Izvor: FILMSKI CENTAR SRBIJE

09/04/2021

FILM O MAJCI I KĆERI

 

‘Plavi cvijet‘, novi film Zrinka Ogreste, premijeru će imati na međunarodnom festivalu u Moskvi

Novi film reditelja Zrinka Ogreste Plavi cvijet, koji je dovršen početkom ove godine, doživeće svetsku premijeru u glavnom takmičarskom programu 43. Moskovskog međunarodnog filmskog festivala koji se od 22. do 29. aprila ove godine održava u ruskoj metropoli. Reč je o jednom od najvećih i najstarijih “A” svetskih festivala utemeljenom 1935. Godine, na kome su premijerno prikazana i nagrađena dela poput Felinijevog “8 i po”, Wajdine “Obećane zemlje” ili “Uskrsnuća” braće Taviani. Doseg najnovijeg Ogrestinog filma, kako se najavljuje, nadovezuje se na međunarodne uspehe njegovih prethodnih filmova koji su prikazani i nagrađeni na festivalima poput onih u Veneciji, Karlovim Varima ili Berlinu, gde je u sklopu službenog programa nagrađen njegov prethodni film.

”Još”

“U nimalo optimističnim vremenima u kakvima živimo, poziv moskovskog festivala doživljavam kao radost i povlasticu. Radost zato jer će mi film doživeti svetsku premijeru u zemlji grandiozne kulture, a povlasticu jer će to biti na jednom od najvećih svetskih festivala na kojem do sada nisam učestvovao“, izjavio je reditelj Ogresta. Producent Ivan Maloča takođe ne krije radost: „Mislim da neću preterati ako primetim da je ovo poseban trenutak kako za nas tako i za hrvatsku kulturu. Pandemijske okolnosti najveću štetu učinile su upravo kulturi, a moskovski festival je nakon niza velikih svetskih kulturnih događaja koji su ili otkazani ili održani online prvi koji će se dogoditi uživo, dakle u okolnostima jedino prirodnim za kulturu. Rusija je zemlja u kojoj su se brojne važne stvari dogodile prvi put pa je tako i s povratkom „normalnog“ u kulturi“.

Plavi cvijet je film o ženi, film o majci i kćerki, porodici, ljubavi, sebičnosti i samoći. Kroz perspektivu sredovečne Mirjane, službenice u maloj zagrebačkoj fabrici konca, slika njenu borbu za vlastiti komad životne sreće. U danu kad se za nju priprema skromna svečanost povodom 20 godina rada u fabrici, situacije koje joj se događaju u odnosima s bližnjima, osvetljavaju čitav njen život. Onaj koji je prošla i živi, ali i onaj koji joj predstoji. Plavi cvijet je film koji nas upućuje na stalne lične rekapitulacije i budi emotivne asocijacije.

Glavne uloge tumače Vanja Ćirić kao Mirjana i Anja Šovagović Despot kao Mirjanina majka Violeta, ujedno prvi put i kao baka na filmu. Tu je i mlada debitantkinja Tea Harčević u ulozi Mirjanine kćerke Veronike. U filmu igraju i Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić i drugi. Koproducent filma je proslavljeni glumac i producent Lazar Ristovski, scenarista je Ivor Martinić u saradnji s rediteljem Ogrestom, direktor fotografije Branko Linta, a montažer Tomislav Pavlic. Autori muzike su Dino Osmanagić i Kristijan Koščica, kostimografkinja Katarina Zaninović, scenografkinja Maja Merlić, a masku je izradila Slavica Šnur.

Film je snimljen sredstvima HAVC-a iz Zagreba, FCS-e iz Beograda i Hrvatske radio-televizije, a u produkciji Interfilma iz Zagreba i koprodukciji Zillion filma iz Beograda. Distributer je Blitz Film & Video Distribution. Hrvatska premijera očekuje se na ovogodišnjem pulskom filmskom festivalu.

”Zatvori”

Izvor: JUTARNJI.HR

Galerija

Search
« od 2 »